"Čekajte smrt": Evo kako Iran vodi psihološki rat protiv svojih neprijatelja

No, Ministarstvo unutarnjih poslova te zemlje nikad nije poslalo takvo upozorenje. Kasnije je upozorilo stanovnike da ne reagiraju na "lažnu" poruku.

U zemlji koja je podnijela najveći teret iranskih napada dok se Teheran osvećivao Izraelu i Sjedinjenim Državama, vlasti kažu da se nacija suočila i s "podmuklim" napadima.

UAE je već primijetio nagli porast kibernetičkih napada u tjednima prije rata, rekao je prošli mjesec državnim medijima Mohamed Al Kuwaiti, šef kibernetičke sigurnosti vlade UAE. U ranim danima rata, dodao je, kibernetički napadi iranskih posrednika porasli su na 500.000 dnevno, i uglavnom su bili usmjereni na kritičnu infrastrukturu, piše CNN.

"Nakon što je rat počeo, Internet u Iranu je prekinut, ali njihovi su nas posrednici nastavili napadati izvan Irana", rekao je. "Mnogi su ljudi primali phishing e-poruke u kojima se tražilo da kliknu na poveznice... što je započelo kao prikupljanje podataka, a zatim se transformiralo u destruktivnost", dodao je.

Tijekom rata, Iran i njegovi posrednici lansirali su tisuće projektila i dronova na čak 12 američkih savezničkih država kao odmazdu za američko-izraelske napade na njihov teritorij. Ali, na manje vidljivom frontu, psihološkom i informacijskom ratu, Teheran je imao ogroman utjecaj.

Prijeteće tekstualne poruke koje su navodno dolazile od Iranske revolucionarne garde govorile su Izraelcima da "čekaju smrt" dok su naredbe za evakuaciju, oponašajući kontroverzni stil izraelske vojske korišten u Gazi i Libanonu, pozivale civile u blizini kritične infrastrukture i glavnih stambenih naselja u zaljevskim arapskim državama da odu.

Napadi na web poslužitelje početkom ožujka poremetili su bankarske sustave u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Bahreinu, zaustavljajući financijske transakcije i svakodnevne bankarske aktivnosti. Iranska revolucionarna garda objavila je popis američkih tvrtki i sveučilišta koje posluju na Bliskom istoku – uključujući Metu, Oracle, Nvidiju, Microsoft i Google – prisiljavajući mnoge da zamole osoblje da radi od kuće.

Paolo Napolitano, zamjenik direktora tvrtke Dragonfly iz Dow Jonesa, tvrtke za geopolitičke i sigurnosne rizike sa sjedištem u Londonu, rekao je da su kibernetičke operacije i kampanje utjecaja sad sastavni dio modernog ratovanja, a Iran, kao i akteri povezani s Iranom, opsežno su ih koristili tijekom sukoba sa SAD-om i Izraelom.

Ekonomske prilike u zemljama poput Saudijske Arabije, Katara i UAE-a dugo su privlačile strane tvrtke koje traže pristup unosnim tržištima, kapitalu i niskim porezima. Globalni talenti hrlili su u nacije koje su desetljećima smatrane otocima stabilnosti u nestabilnoj regiji.

Iranska kampanja cilja na ovu pažljivo njegovanu sliku, s ciljem nanošenja štete ugledu, čak i ako je fizička šteta minimalna. "Iran nije imao iluzija da će moći konvencionalno poraziti američku i izraelsku vojsku i stoga vjerojatno već nekoliko godina priprema takve metode za takav sukob", rekao je Napolitano.

U Jordanu su skupine povezane s Iranom pokrenule kibernetičke napade usmjerene na manipuliranje temperaturama skladištenja rezervi pšenice kako bi oštetile strateške zalihe u zemlji koja već ekonomski pati, izvijestio je početkom ožujka Jordanski nacionalni centar za kibernetičku sigurnost.

Nakon što su se pojavila izvješća da Iran hakira CCTV kamere i kućne sigurnosne kamere, dužnosnici su zamolili stanovnike da promijene lozinke. "Iranski hakeri pokušavaju pristupiti snimkama nadzornih kamera u Izraelu i zemljama Perzijskog zaljeva od početka rata", rekao je Seyoung Jeon, glavni kibernetički analitičar u Dragonflyju te dodao da se čini da je to kako bi im pomoglo da preciznije identificiraju ciljane lokacije ili procijene štetu od raketnih napada.

Stotinama kilometara od Perzijskog zaljeva, i Izraelci su primali zloslutne poruke na svoje telefone. "Tisuće palestinske djece umrlo je zbog vas. Vi i vaša obitelj ste naša meta. Čekajte smrt", pisalo je u jednoj poruci na hebrejskom poslanoj na izraelske telefone, koju je potpisala Revolucionarna garda, piše CNN.

Kontrola protoka informacija

Tjednima prije rata, Teheran je upozoravao da će svaki napad na njegovom tlu izazvati odmazdu protiv regionalnih saveznika Washingtona. Kako su se nagađanja o neposrednom napadu pojačala nakon razmještaja američkih ratnih brodova u regiji, proiranski X račun pod nazivom "Iran Military Media", koji se često zamjenjuje sa službenim vojnim računom, objavio je sliku dubaijskog Burj Khalife, najvišeg tornja na svijetu, bez natpisa. Prikrivena prijetnja zabrinula je mnoge stanovnike.

U satima nakon prvih američko-izraelskih napada na Teheran 28. veljače, Iran je ispunio svoje prijetnje. Stotine projektila ispaljene su na gradove koji su bili poznati kao neki od najsigurnijih na svijetu, u onome što je visoki dužnosnik UAE-a, Anwar Gargash, opisao kao "najgori mogući scenarij". Čak i dok su napadi bili usmjereni na američke baze, Revolucionarna garda pogodila je civilne mete, među kojima su bili hoteli u Dubaiju, stambene nebodere u Bahreinu, plinska postrojenja u Kataru i zračne luke u Kuvajtu.

Kako su se širile informacije i dezinformacije o razmjerima štete koju su prouzročili iranski napadi, vlade arapskih zemalja Perzijskog zaljeva požurile su kontrolirati narativ. Deseci ljudi uhićeni su u UAE-u zbog snimanja presretanja ili dijeljenja videa koji su smatrani neprikladnima.

U Kuvajtu je Ahmed Shihab-Eldin, istaknuti kuvajtsko-američki novinar, pritvoren nakon što je podijelio videozapise vezane uz iranski rat, a u Kataru je uhićeno više od 300 ljudi zbog "fotografiranja, dijeljenja i objavljivanja obmanjujućih informacija".

U sljedećim danima, činilo se da taktika djeluje. Stanovnici su počeli samocenzurirati u privatnim chatovima i brisati objave iz straha od odmazde. Čak su i novinari koji rade za neke zapadne novinske kuće u regiji počeli poduzimati mjere opreza, izbjegavajući potpise autora u vijestima i fotografijama.

Porast kibernetičkih napada

Hakeri povezani s Iranom pogodili su ciljeve daleko izvan dometa njihovih raketa, uzrokujući poremećaje na više američkih naftnih, plinskih i vodnih lokacija posljednjih tjedana, prema američkom savjetovanju i trima izvorima upoznatima s istragom. Hakerski napadi uzrokovali su zatvaranje nekih industrijskih procesa na lokacijama, prisiljavajući ih na ručni rad, rekli su izvori.

Hakeri povezani s Teheranom prošlog su mjeseca objavili e-poruke ukradene s privatnog računa ravnatelja FBI-a Kasha Patela. Prije toga, poremetili su poslovanje velikog američkog proizvođača medicinskih uređaja. Isti su hakeri preuzeli odgovornost za provalu u osobne uređaje i račune bivšeg načelnika izraelskog vojnog stožera Herzija Halevija. Skupina je objavila desetke fotografija i identifikacijskih dokumenata kao dokaz.

Kibernetička aktivnost često ima psihološku komponentu. Iranski su se hakeri na internetu hvalili hakerskim napadima na Patela i proizvođača medicinskih uređaja, dok su preuveličavali njihov utjecaj. Ipak, stručnjaci kažu da je iransko blokiranje stranih internetskih usluga kod kuće također ograničilo intenzitet kibernetičkih napada u cijeloj regiji.

"Svjedočimo kako se geopolitičke napetosti prelijevaju u kibernetički prostor na organiziranije, održivije, strateškije i javno vidljivije načine nego ikad prije", rekao je za CNN Andy Piazza, viši direktor obavještajnih podataka o prijetnjama u Jedinici 42 u Palo Alto Networksu.

No, iako Islamska Republika ima "dokazanu sposobnost za visoko sofisticirane, višestruke kibernetičke kampanje", početna kibernetička aktivnost bila je "značajno otežana jer je domaća internetska povezivost pala na između jedan i četiri posto nakon početnog sukoba", dodao je Piazza.

Učinkovitost iranskih asimetričnih kampanja teško je utvrditi, ali ključni cilj je definitivno postignut, rekao je Napolitano. "Primarni cilj ovih kampanja je ublažiti strah i pojačati neizvjesnost u Zaljevu, čime se pokazuje da lokalne vlasti nisu u stanju odgovoriti na prijetnje koje dolaze iz Irana", zaključio je.